iVrtlar: Sakupljanje lišća u vrtu

0 Pogledano: 2495
iVrtlar: Sakupljanje lišća u vrtu

Listopad je takav mjesec… :-) Mora li sakupljanje lišća biti tlaka ili može biti i zabavno? Predstavlja li lišće otpad ili koristan materijal? Što s njime kada ga sakupite? Kako od lišća do dragocjenog humusa? Služi li puhač lišća samo za, khm, puhanje lišća? Sve to i mnogo više, saznajte u današnjem blogu. Kao i uvijek, savjete za iVrtlar pišu ljudi s terena, entuzijasti i profesionalci…

O lisnatim iskustvima vrtlara hobista, upitali smo Gorana B., vlasnika najljepšeg privatnog travnjaka u Slavoniji. Goran sve u svom vrtu radi sam, a o lišću nam je rekao ovo…

Sakupljati lišće ili volite kao čudak, ili ne volite kao i 99% ostalih ljudi. Nema između.

U dvorištu imam šest breza, pet vrba, tri oraha, pet rujeva, sedam jabuka i dva lješnjaka. Reklo bi se  dovoljno lišća za biti kompetentan… :-) 

Do sada nisam imao potrebu za puhačima, iako smatram da su broj jedan u sakupljanju lišća. Moj moto je kupovati samo ono što moram pa tako ni to drveće nisam kupio nego ga razmnožio sam.

Lišće sakupim tako da preko njega prijeđem kosilicom koja ima koš. Odmah i kosim, a kada je jako mokro podignem kosilicu na najviše, ionako ga struja zraka uvuče, a lišće završi dobro usitnjeno. Takav materijal koristim za kompostiranje, rasipanje po gredicama za povrće u vrtu i uz živu ogradu gdje služi i kao malč i kao zaštita od smrzavanja.

Od alata koristim lepezaste grablje i grablje zaobljenih vrhova sa odgovarajućim dužinama drški.

Uže lišće, primjerice vrbino, nekada samo pokupim bez usitnjavanja i takvo ide direktno u kompost.

Kad nema jakog mraza lišće može otpadati tjednima. Ne sakupljam ga svaki dan, nego kada procijenim da ga se skupilo previše. Sve ovisi o slobodnom vremenu.

Kompostiram svo lišće. Da, i orahovo. Internet je prepun savjeta koji govore o tome kako je orahovo lišće otrovno, kako korijenje ispušta otrov, kako oko oraha ništa ne može rasti. Valjda misle kemijski spoj juglan, po kojem orah i nosi naziv (lat. Juglans).

Ne kažem da nema slučajeva, ali uvjeren sam da trava oko oraha slabije raste samo zbog manjka svijetla i vlage. Krošnja je kao kišobran i suncobran. Ono malo kiše što dođe do zemlje odmah povuče korijenje, kao na slici. U tom dijelu vrta uopće ne brinem o izgledu trave, kakva je takva je, a opet ne izgleda tako loše, s obzirom na to da ispod oraha "ništa ne raste", kako se priča. :-) Kako će i rasti, kad trava vene čak i kad ju maziš i paziš, kamoli ispod drveta.

Na kompostištu nisam primijetio egzodus glista nakon što ubacim orahovo lišće, niti njihovo ugibanje. Mikroorganizme nisam proučavao. Zasad. :-)

U svakom slučaju, lišće je predragocjen materijal da biste ga spaljivali. A, i susjedi će vas mrziti zbog dima. :-)


Što učiniti sa sakupljenim lišćem, pitali smo Zorana Žulja, zaljubljenika u organsku poljoprivredu i jednog od utemeljitelja udruge HUMUS (Udruga proizvođača i potrošača humusa kalifornijskih glista Grada Zagreba i Zagrebačke županije)

Kompostirati ili ostaviti lišće na travnjaku?

Lišće je kao i svaki organski materijal izvor za kompost, kasnije humus, te prirodan i besplatan izvor prihrane za biljku koja ga je prirodno odbacila.

Rijetke su biljke koje u svojem kemijskom sastavu imaju nešto što bi moglo našteti drugoj biljci. Jedna od rijetkih je orah, latinski Juglans. Lišće oraha sadrži kemikaliju Juglone, koja je prirodni herbicid, odnosno kemikalija koja onemogućava rast drugih vrsta bilja. Posljedica te kemikalije je rijedak rast npr. trava  ispod i u blizini krošnje oraha. Slično, još jače djeluje, i lišće mirisavog bagrema.

Iz ovog zaključujemo da je obavezno pokupiti lišće oraha i bagrema na njegovanom travnjaku. 

Ukoliko imate njegovani travnjak u voćnjaku, lišće možete ostaviti na travi (osim lišća oraha i bagrema), ali ga obavezno usitnite kosilicom koja malčira. Na travnjaku se ne preporuča ostaviti lišće i plodove koji su zaraženi nekom od bolešću.

Lišće koje ostaje na travnjaku i koje ste malčirali, najbolje bi bilo poprskati nekim preparatom na bazi efektivnih mikroorganizama u kratkom roku nakon malčiranja. 

Što učiniti sa zaraženim lišćem? 

Sakupite ga, prosušite i spalite, ali obavezno u posudi koja je odignuta od tla. 

Osnovni uvjet rasta biljaka u prirodi su mikroorganizmi koji pripremaju hranu za biljku. U početnom sloju tla na dubini 10 do 15 cm žive mikroorganizmi kojima je potreban kisik, a u dubljim slojevima žive mikroorganizmi kojima je kisik štetan. U njegovanom travnjaku poželjno je prozračivanje.

Ne palite ništa na tlu, jer time ubijate organizme koji su potrebni za Vaš njegovani travnjak ili povrtnjak. Ako baš morate paliti na tlu, tada je potrebno pepeo rasprostrti na površinu s koje ste materijal za spaljivanje sakupili. Na mjestu sagorijevanja priroda će obnoviti tlo, ali ste joj zadali nepotreban napor.

Lišće oraha i bagrema kompostirajte zasebno i vraćajte ga uvijek ispod stabla s kojeg je otpalo.

Ostalo lišće možete miješati s ostalim organskim materijalom, pa čak i s lišćem isključivo bjelogorice iz šume.

Osnovna načela kompostiranje su sakupiti dovoljnu količinu materijala, posložiti ju u obliku kocke ili cilindra najmanje veličine 1 m3, na način da između lišća posipate nešto što će spriječiti sljepljivanje listova. Ako se listovi slijepe neće biti kisika između njih i neće biti mikroorganizama koji će razgraditi lišće. Vlaga je bitan čimbenik, kao i toplina. Toplina ne prejaka, pa komposnu hrpu smjestite u polusjenu, a u vrijeme obilnih kiša pokrijte ju kako ne bi došlo do ispiranje hrpe. Donji dio hrpe obavezno mora imati kontakt s tlom.

Što može poslužiti kao posip? Pijesak, bolja je zemlja, jer u njoj ima mikroorganizama ili posebni pripravci na bazi mikroorganizama. Dobro je posipati komposnu hrpu šećerom ili pokvarenim pekmezom, jer je šećer osnovna hrana za neke mikroorganizme.


Za mišljenje profesionalca, upitali Uredi vrt, specijalizirani obrt za usluge uređenja i održavanja krajobraza sa 20 godina iskustva. Savjete za Vas piše vlasnik Miro Simon, doslovno rođen u rasadniku, od malih nogu u kontaktu s prirodom i biljnim vrstama. Nastavlja obiteljsku tradiciju baveći se svime što ima veze s ukrasnim biljem tako da već sa 10 godina sadi ruže i kosi travu, uzgaja Thuye i orezuje voćke.

Mjesec listopad - kad su ga nazivali, kao da su znali da tada pada list sa stabala.

List se cijelu sezonu rasta razvijao, vršio proces fotosinteze i izmjene plinova. Biljka ga je izgradila koristeći hranjive tvari iz zemlje, a u jesen je došlo vrijeme da ga uslijed lučenja hormona Brasinosteroida ponovno vrati na tlo. Tamo će, procesom  truljenja, dobar dio minerala i hranjivih tvari koje je biljka uzela iz tla, list ponovno vratiti zemlji. Tako to ide u prirodi. U vrtu, gdje je "uredno" bitno, lišće na travnjaku može biti poželjno, ali samo 4-5 dana, ovisno o vlazi… 

Najlakši način uklanjanja lišća je puhačem. Ono što sam grabljao 20-30 minuta, puhačem obavim za 3-5 minuta. Koristim ga i za uklanjanje prljavštine s nogostupa, uklanjanje otkosa trave, isušivanje i čišćenje manjih fontana… 

Sve u svemu puhači su poprilično zabavni. Osim bržeg rješavanja lišća sa travnjaku, možete se odlično vrtjeti na uredskom stolcu ili šarmirati susjede kao Limp Bizkit u spotu Ready to go.

Puhači su funkcionalan i višenamjenski alat u vrtlarstvu i najčešće ga koristimo za uklanjanje lišća. Proporcionalno potrebama Vašeg vrta i Vaših ideja u slobodno vrijeme na tržištu postoje puhači raznih veličina, agregata i kapaciteta…

Ugodno puhanje!

PS. Izaberite suhi dan - lišće će letjeti lakše ukoliko je suho… Mokro se previše lijepi.


O blogu

iVrtlar je blog za vrtne entuzijaste. Na njemu obrađujemo aktualne teme o radovima u vrtu, na praktičan i zabavan način. S jedne strane uvijek tražimo savjete stručnjaka iz hortikulture, a s druge nas strane zanimaju praktična iskustva hobi vrtlara entuzijasta. Teme uglavnom birate Vi - čitatelji. Pišite nam što Vas zanima i o čemu biste željeli čitati u sljedećem nastavku… Uvijek volimo goste blogere - ako imate znanja i iskustva koja biste kroz ovaj blog željeli podijeliti s drugima - javite nam se. Prigodne nagrade neće izostati. ;-)

Povezani članci

Komentari

Napiši komentar